Review

Review (te Reo Māori): The Savage Coloniser Book

Reviewed by Leilani Tamu


Author: Tusiata Avia. Reviewer: Leilani Tamu. With exquisite poise in every aspect of its poetic execution, The Savage Coloniser Book is a torch that sets alight hundreds of years of racist kindling that has been gathering under the oppressive yolk of colonisation … and lets it burn.

Nā Leilani Tamu tēnei arotakenga

Nā Parekura Pēwhairangi i whakamāori

Ko tā The Savage Coloniser Book, me te amaru o te āhua o te whakaaritia mai o ōna wāhanga katoa, he tōtō mai i ngā wahie a Kaikiri ki waho, kūua roa kē hoki e whakaapaapatia nei i te taumarumaru o Tātāmi-Iwi-Taketake... ki reira tahuna mai ai.

Ko tā tēnei pukapuka, he ngaki i te mate. Kua roa nei tātou ngā uri o Te Moana-nui-a-Kiwa e tatari ana hoki kia ngakia tēnei mate. Tuatahi ake, he pukapuka e whakakotahi nei i tētahi take e whai pānga ana, e hono atu ana ki te tini: te kakari kia whakatinanahia mai rā te tika, kia kore ai hoki te kaikiritanga. Tēnā ko tēnei, he tauira o ngā mātauranga tiketike o nehe me te māmā o te whakatakoto i ngā kōrero, tētahi pūkenga e taea noatia ana e te toki whao i te kōrero, nō ngā iwi taketake, e pupuri nei ki ngā kete o te wānanga.

Kei te toi o te maunga a Tusiata Avia e haere ana i te whakaputanga mai o The Savage Coloniser Book, nō mua mai hoki i oti ai i a ia ngā takenga o te maunga te kake i te whakaputanga mai o ērā atu kohikohinga ruri e toru nānā, - arā, i a Wild Dogs Under My Skirt (2004), Bloodclot (2009), Fale Aitu | Spirit House (2016). Āe mārika, e rite ana rā te kohinga ruri nei ki ngā nifo oti kakari  (he tūmomo māripi nō Hāmoa, mō ngā tangihanga), kua whaongia mai rā e Avia tonu, ā, ko te hoariri hei kai māna, ko Te Aupēhitanga a te Pākehā. 

Kneel like a prayer full of lynching

Behold the power of God

Crushing the head of a black man

This is my God-given white

(nō te ruri BLM)

He mea taunaki ia e te atua o te rūwhenua, e Mafui'e, ahakoa kua kotahi anake te whakapuakanga o tōna ingoa, ka noho tonu ki te vā (ngā wāhi wātea) o tēnei pukapuka i ngā wā katoa, ka mutu, nō Avia e whakakoi ana, e piupiu ana i tana māripi whakatakoto kōrero, ka tino rongo tātou i te ngau a ia kupu i ō tātou waha. I a tātou e takahi tahi nei i tēnei umu pokapoka i tō Avia taha, ka rongo tātou ngā kaipānui i te māteatea, i te riri anō hoki ka pā ki te pārurenga, e pereperea nei ki ngā 'kōhatu whakatakē' a te hunga kaikiri, ka rongo hoki i te mamae e koropupū ana i roto, i te pānga mai o te mate hūkeke ki te tangata, tētahi āhuatanga kua waia nei a Avia i te pānga ōna e te ma'i maliu (te mate hūkeke, he mate patu i te tangata kia hemo).

He rite tonu te rangona o te mamae, o te pōuri i tēnei pukapuka, engari, pēnei i te 'ie tōga puiaki nei (he whāriki tōrire nō Hāmoa), kua āta tuituia ki roto i te roanga o tēnei kohikohinga, ā, he kura huna i ōna wā, kāore i ngāngahu noa mai. Heoi anō, kei roto i aua kura huna tonu, e noho ana i mua, i muri, i raro tonu hoki i ngā ruri o 'Massacre', o 'Man in a wheelchair', o 'Prayer' anō hoki, ko te tangi nui i te alagaupu (whakataukī nō Hāmoa), nāna nei tēnei kohikohinga i whakaupoko:

E logo le tuli o le tātā

Ka rongo te turi ina whakamaharatia

Me pono ngā kōrero, kaua mā te tangata kōpipiri noa a The Savage Coloniser Book. Ki te whati tō tuara i te kōrero pono mō te hunga Pākehā, ahakoa iti nei, ā kāti, kia mataara mai, kāore ēnei ruri i tuhia kia āhuru ai tō noho, i tuhia kētia ia e noho haepapa mai ai koe. Engari, mehemea ko koe tētahi o ērā kua mōhio ināianei, 'How to be in a room full of white people' (taku tino ruri i tēnei kohikohinga), he rongoā kē tēnei pukapuka māu.

Nā Leilani Tamu tēnei arotaketanga